MISTIČNE PORUKE NA ZAGREBAČKIM FASADAMA 4.dio

"Atlas što na leđima bronzanim drevno prebivalište bogova nebeskih nosi, imaše kći, čije ime bijaše Maja, od boginje rođena; Ona leže sa Zeusom i rodi me, Hermesa, služitelja besmrtnih."
Euripid

ZAGREB - HRAM BOGA HERMESA

Hermes - Perkovčeva ulica
Snimio: Niveta

U grčkoj mitologiji glasnik bogova Hermes (u panteonu rimskih božanstava njegov izgled i funkciju preuzeo je bog Merkur) zasigurno je jedan od najzanimljivijih mitoloških likova antičkog svijeta. Prema svemu sudeći njegovo ime potječe od grčkog herma što znači kamen ili kameni stup koji je na svom vrhu imao hermesovu glavu a na dnu isklesane gentalije. Takvi stupovi su se u antičkoj Grčkoj upotrebljavali kao kamenje - markeri za neku vrstu posvećivanja prostora. Postavljali su se i na raskršćima poput današnjih raspela i kao kamenje u funkciji čuvara kuća i domova, a u sebi su nosili, baš kao i sam bog Hermes, snažnu simboliku i aspekt plodnosti.

Herma

Hermes je rođen u jednoj pećini planine Kilejne u Arkadiji od majke Maje i oca Zeusa. Predaja kaže kako su ga odmah nakon rođenja umotali u zavoje i polegli u kolijevku. Međutim, beba Hermes pronašao je način kako da se iskobelja iz povoja i koljevke, te onako mali ode sve do Tesalije gdje je Apolon, njegov brat, čuvao svoja stada. Nestašni Hermes, iskoristivši bratovu nepažnju, ukrade mu popriličan broj grla koje je, zamevši tragove, otjerao sve do grada Pila u Meseniji. Jedan dio ukradenog stada prinio je kao žrtvu bogovima dok je ostatak stada sakrio nakon čega se vratio u špilju u kojoj se i rodio. Tamo ugleda kornjaču od čijeg je oklopa, odstranivši meso, napravio (u stvari - izumio) liru.

Merkur (Hermes) sa kornjačom (dole lijevo)
Autor: Anton Dominik Fernkorn
Trg bana Jelačića
Snimio: Niveta

Kada je Apolon napokon shvatio što mu je Hermes napravio poželio ga je kazniti. Međutim, Hermes mu se tako vješto ispričavao i tako bezočno lagao da Apolonu nije preostalo ništa drugo nego da ga izvede pred samog boga Zeusa. Tek kada se mali Hermes suočio sa svevidećim i sveznajućim ocem Zeusom, morao se za svoja nedjela iskupiti tako da Apolonu prepusti liru koju je izumio. 

Izmirenje Hermesa i Apolona
Zrinjevac - Zagreb
Snimio: Niveta

Hermes se svojim nestašlucima zamjerio većini prevarenih i pokradenih bogova, ali kako je on uvijek bio na raspolaganju svom ocu - vrhovnom bogu Zeusu, kojemu mu je često trebala pomoć zbog njegovih ljubavnih avantura, ovaj ga je uvijek držao pod svojom zaštitom.

Zbog svojeg nestašnog karaktera Hermes je u antičkom svijetu bio prepoznat kao zaštitnik lopova, varalica, kockara, trgovaca, bankara i putnika. 

Hermes zaštitnik putnika (brod), trgovaca (paketi) i bankara (kesica sa zlatnicima)
Ilica - Zagreb
Snimio: Niveta

Osim toga, on je kao najbrži među bogovima bio i njihov glasnik koji je njihove poruke prenosio ljudima. Navodno je on izmislio pismo, magiju, vatru kao i mnoge trkaće i borilačke sportove zbog čega je bio prepoznat i kao zaštitnik atletičara. Ipak, možda je njegova naj mističnija karakteristika bila ta što je bio pratitelj mrtvih u Had, u koji jedini od bogova mogao ulaziti i izlaziti kada je poželio.

Zagreb je, kao što vidimo, prebogat Hermesovim prikazima i simbolima. Ipak, možda naj slikovitiji prikaz Hermesa kao glasnika i pratitelja u svijet mrtvih Had imamo na timpanonu zgrade Glavnog kolodvora u Zagrebu.

Timpanon Gl. kolodvora - Zagreb
Snimio: Niveta

Ovaj timpanon, u stvari, predstavlja alegoriju koja govori o putanji Sunca kroz ljetne mjesece. Središnji lik predstavlja Sunce sa krunom od sunčevih zraka i bakljom, dok po tri lika sa svake njegove strane predstavljaju prva, odnosno druga tri ljetna mjeseca između proljetnog i jesenskog ekvinocija. Obratite pozornost na Hermesov govor tijela na donjoj slici.

Timpanon Gl. kolodvora - Zagreb
Snimio: Niveta

Po stavu koji je Hermes zauzeo spram središnjeg lika (Sunca) vidimo da jedini on zna njegovu tajnu tj. njegovu pravu sudbinu. Postavljen je na mjesto mjeseca u godini u kojem sunce nakon ljetnog solsticija počinje gubiti svoju snagu. Na tom mjestu Hermes je kao glasnik jeseni. On polako ali sigurno počinje sprovoditi Sunce prema jesenskom ekvinociju, prema njegovom umiranju kada će konačno zavladati zima, a Sunce će sve do Uskrsa boraviti u svijetu mrtvih - Hadu (Hladu?).

KADUCEJ

Kaducej
Perkovčeva ulica - Zagreb
Snimio: Niveta

Mnoge historicističke fasade grada Zagreba među svojim razigranim i često mističnim detaljima i simbolima sakrivaju ovaj Hermesov (Merkurov) simbol. Kaducej, glasnički štap sa dvije isprepletene zmije koji često na svom vrhu ima krila, Hermesov je simbol koji je toliko bremenit kako egzoteričnim tako i ezoteričnim značenjima da bi se o njemu mogla napisati knjiga. Često ga se miješa sa Asklepijevim štapom koji je simbol farmaceuta i medicinara. Međutim, Asklepijev štap se sastoji od štapa sa jednom isprepletenom zmijom koja zbog svoje karakteristike odbacivanja stare kože, u ovom slučaju, simbolizira ponovno rođenje.

Asklepijev štap

Jedan takav primjer pomiješanih simbola, za koji vjerujem da, ipak, iza sebe sakriva neko ezoterično tumačenje, imamo u Zagrebu u Preobraženskoj br 4. Ovdje Hermes (Merkur) vrlo prigodno, kao zaštitnik trgovaca i bankara, obavlja svoju funkciju na Kući Centralne eskomptne i mjenjačke banke.

Hermes sa Asklepijevim štapom sa samo jednm zmijom.
Snimio: Niveta

Postoje više predaja o postanku ovog simbola (Kaduceja). Jedna od njih nam kazuje kako je Hermes osim lire izumio još jedan muzički instrument - Sirinks. 

Apolon sa sirinksom
Zgrada HNK - Zagreb
Snimio: Niveta

Kako se Apolon zaljubio u taj muzički instrument, u zamjenu za njega dao je Hermesu glasnički štap. Jednom prilikom u Arkadiji Hermes je vidio dvije isprepletene zmije u borbi na život i smrt. Bacivši svoj glasnički štap među njih, zmije su se prestale boriti i ravnomjerno se ispreplele oko štapa. Od tada je Kaducej postao simbol mira i ravnoteže.

Jurišićeva ulica - Zagreb
Snimio: Niveta

Međutim, izgleda da Kaducej svoj nastanak ima u puno starijoj, maglovitijoj i mističnijoj povijesti. Najme 1910. godine dr. William Hayers Ward otkrio je da mezopotamski cilindrični pečati koji datiraju iz 4000. p.n.e. sadrža simbole jako slične Hermesovom Kaduceju. A. L. Frothingham objedinio je istraživanje dr. Warda u svojem radu iz 1916. godine u kojemu predlaže da je prototip Hermesa bilo "Istočnjačko božanstvo babilonske ekstrakcije" predstavljeno u svojem najranijem obliku kao zmijski bog. Iz te perspektive Kaducej je izvorno predstavljao Hermesa u njegovom najranijem obliku kao boga Ningishzide - kao glasnika Majke Zemlje.

Kaducej
Radićeva ulica - Zagreb
Snimio: Niveta

Krila na Kaduceju simboliziraju ustrajnost, glasnički štap simbolizira snagu, dok dvije isprepletene zmije simboliziraju sve moguće zamislive dualističke suprotnosti koje teže sjedinjenju. One predstavljaju bolest i zdravlje, vezivanje i odrešenje, dobro i zlo, vatru i vodu, Sunce i Mjesec, smrt i život itd. Međutim, u samom prikazu Hermesovog (Merkurovog) lica možemo primijetiti još dvije sjedinjene dualističke suprotnosti. Najme, Hermesovo lice je hermafroditsko (korijen termina hermafrodit - herma - dolazi od imena Hermes). Ono je redovno prikazano kao mlado lice u kojemu su sjedinjeni muški i ženski aspekti.

Hermes
Zrinjevac - Zagreb
Snimio: Niveta

Hermes
Zrinjevac - Zagreb
Snimio: Niveta

Sjedinjavanje muško ženskih, kao uostalom i svih drugih dualističkih suprotnosti u Hermesu objašnjava nam zašto su on i njegovi simboli toliko uvaženi i poštovani u masonskim ritualima i tradicijama.

Kaducej i sidro - masonska simbolika
Perkovčeva ulica - Zagreb
Snimio: Niveta

Hermesov klobuk s krilima i rogovi izobilja (cornucopia)
Perkovčeva ulica - Zagreb
Snimio: Niveta

Hermes sa sidrom
Zgrada Prve hrvatske štedionice u zagrebačkom Donjem gradu
Snimio: Niveta

Kaducej u sebi nosi i astrološku simboliku. Kao Merkurov simbol u stiliziranom obliku on je astrološki simbol za planetu Merkur.

Astrološki simbol planete Merkur

Nešto više o astrološkoj simbolici Kaduceja pisao sam u postu o Glavnom kolodvoru u Zagrebu.

Kaducej sa rogovima izobilja
Glavni kolodvor - Zagreb
Snimio: Niveta

U masoneriji Hermes je naročito zastupljen u kultu Istočne zvijezde. Prema knjizi "Masonski i okultni simboli" autorice Dr. Keti Barns Merkurov (Hermesov) lik tamo se je predstavljen obrnutim pentagramom i zaštitnik je podzemnog svijeta tj. pakla. Inače Hermes Trismegistos (navodno prvi mason u povijesti jer je izgradio Veliku piramidu u Gizi kao i Babilonsku kulu), prema nekim okultistima je i tvorac alkemije i hermetizma, učenja koje je prožeto sintezom egipatske tradicije, grčkog neoplatonizma, zoroastrizma, judaizma i kršćanstva. Navodno upravo iz hermetizma i današnja masonerija crpi svoja znanja učenja i rituale. U takva učenja spadaju i mitski stupovi iz Solomonovog hrama Jackim i Boaz.

Jachin i Boaz
Izvor: http://espirra-verdades.blogspot.com

Na gornjoj slici lijevi stup sa uspravnim trokutom predstavlja muški princip, dok skroz lijevi stup sa obrnutim trokutom predstavlja ženski princip. Kada se u ta tva stupa gleda "fakirskim pogledom" (škiljenjem se gledajući u sliku spajaju lijevi i desni stup) dobije se efekt spojenih slika pri čemu bijeli i crni stupovi postaju jedan sivi stup, a spojeni trokuti tada čine Davidovu zvijezdu. Takav stup predstavlja sjedinjene dualističke suprotnosti, ravnotežu i harmoniju, a upravo su to neki od važnijih Hermesovih karakteristika.

Primjer takvog stupa kao Hermesovog simbola oko kojeg su se ispreplele zmije (dualističke suprotnosti) imamo i u Zagrebu u Draškovićevoj ulici.

Stup kao Hermesov simbol
Draškovićeva ulica - Zagreb
Snimio: Niveta

Hermes
Draškovićeva ulica - Zagreb
Snimio: Niveta

Brojne naizgled skromne i jednostavne fasade u Zagrebu u sebi sakrivaju simbol stupa kao Hermesovog prikrivenog simbola.

Stilizirani stup između vratiju

Tomislavov trg - Zagreb

Snimio: Niveta

Stup sa hermafroditskim licem na vrhu

Draškovićeva ulica - Zagreb

Snimio: Niveta

Međutim, gotovo sve navedeno u ovom postu spada u, manje ili više, opće poznate stvari o Hermesu i kao takve čine egzoterijsku građu. Mnogi zanimljivi detalji oko Hermesovog života ovdje nisu niti načeti. Jedan od zanimljivijih detalja svakako je i njegova veza sa Helenom (Jelenom) zbog koje je započeo Trojanski rat koji se je možebitno vodio na našim prostorima (Gabela). Svakako Hermes je zbog svog uzbudljivog života punog prevara, spletaka i trikova  jedan od najživotopisnijeg i najintrigantnijeg karaktera među grčkim bogovima što ga čini nekako bliskim čovjeku.

Ezoterijsko tumačenje boga Hermesa govori nam kao je Hermes u stvari simbol svijesti. Krila na njegovoj glavi (kapi) i kaduceju nam ukazuju na to. Osim toga njegov djed je bio Atlas koji je na svojim leđima, dakle mukotrpnim radom, držao svijet. Majina majka je bila boginja baš kao što je to bio i Hermesov otac Zeus. Dakle sve nam govori da uz božansku inspiraciju i mukotrpan rad (ljudske vrline) dolazi do stvaranja svijesti - do prosvjetljenja.

Hermes (lijevo), alegorija vrline (desno), Kaducej sa krilima-svijest (sredina)

Perkovčeva ulica - Zagreb

Snimio: Niveta

Zbog tako brojnih Hermesovih skulpura kao i njegovih simbola na zagrebačkim fasadama, Zagreb slobodno možemo usporediti sa svojevrsnim hramom posvećenim ovom zanimljivom božanstvu. Zbog mističnosti koja prati ovo božanstvo, brojnost njegovih prikaza zasigurno je jedan od faktora koji ovom gradu daje jednu zanimljivu mističnu notu. Osim toga: Hermes kao zaštitnih magije, stočara i podzemlja gotovo je, po svojim karakteristikama, istovjetan staroslavenskom bogu Velesu koji baš poput Hermesa ima brojna uprizorenja na fasadama ovog grada. Međutim, o toj temi i sakralnom krajoliku prostora na kojem je izrastao Zagreb, a u kojemu je prema nekim indicijama bog Veles još od iskona imao svoje svetište, biti će riječi u idućim postovima na ovom blogu.

Niveta

U istraživanjima za ovaj post koristio sam materjal sa web stranice: http://www.prevare.info/02Top10/01_hermes.html