Zagreb - Prikriveni simboli grada: Zagreb - Sveti grad, sveti hram (drugi dio)

Skrivena u mreži Zagrebačkih ulica nalaze se vrata koja vode u jedan sasvim drugi Zagreb, koji je kao hram dostojanstvenog mira i tišine gotovo nevidljiv za užurbanog čovjeka današnjice. Međutim, kako je svaka potraga u neku ruku potraga za misterijem vlastitog bića, tako i potragu za skrivenim Zagrebom valja započeti u nama samima.

Već od samih početaka duboko u biću Zagreba skrivena je metafizička poruka polariteta. Povijesna naselja Kaptol i Gradec, prvi kao sjedište Crkve - Zaručnice ili ženskog metafizičkog načela, a drugi kao drevno sjedište mnogih hrvatskih banova ili muškog načela, kroz povijest su često bili sukobljeni. Baš u skladu sa metafizičkim naukom - tek nakon njihovog ujedinjenja 1850. godine, kada je Grad u svojem biću ujedinio suprotstavljena načela, Zagreb je i procvao. Kako se površna grada kroz stoljeće i pol širila, tako se razvijala i njegova transcedentna razina, koju možemo zamisliti i kao veliku tapiseriju na kojoj su zagrepčani svojim malim sudbinama tkali širu sliku svijeta koja ih okružuje. Na taj način - tlocrt Zagreba postao je i medij u kojemu se nalaze utisnuti mnogi sadržaji koji su iz kolektivne memorije prenijeti na širi plan.

Sl. 1, Satelitska snimka Zagreba

Skriveni križ

Na nivou arhetipa - poruka polariteta može se uočiti čak i iz svemira. Gledajući satelitsku snimku grada, lako se može uočiti 'Središnja gradska os' koja Zagreb prelama na zapadni i istočni dio. Međutim, kada se udubimo u u detalje, kao da se nazire svojevrsna intervencija u njegovom prostoru. Kao da je netko vrlo upućen u tajne principe geomatije i simbolike pokušao taj duboko podijeljeni krajolik, uz pomoć spomenika, povezati u skladnu cjelinu. Nakon što smo u prethodnom dijelu ovog teksta vidjeli kako se nad Zagrebom mogu uočiti simboli poput keltskog Arwena i uspravnog trokuta, u ovom tekstu - u kristalnoj rešetci Zagrebačkih ulica, kroz sliku i riječ, potražiti ćemo veliki simbol križa (Sl. 2) koji kao da želi ravnotežu s neba prenijeti na zemlju.

Sl. 2, Križ nad Zagrebom

Jedna od drevnih kultura koja je prakticirala takvu mističnu tradiciju prenošenja ravnoteže s neba na zemlju bila je etruščanska, a njihov se utjecaj još i danas nazire u mreži ulica antičkih gradova poput Splita ili Zadra (Sl. 3). Naime, simbol križa utisnut u antičke gradove za etruščane je predstavljao čitav koncept Univerzuma. Nastojeći ravnotežu koja tamo vlada prenijeti u svoju okolinu, etrušćani su tlocrte gradova planirali prema dvjema glavnim osima koje, okomito jedna na drugu, tvore veliki križ. Os 'cardo', koja je bivala uglavnom orijentirana sjever - jug, te os 'decumanus' orijentirana zapad - istok, tako su od gradova tvorile mezokozmos - most od čovjeka (mikrokozmos) prema Univerzumu (makrokozmos).

Sl. 3, Dioklecijanova plača, Split

Iako plan grada Zagreba ne smijemo brkati sa antičkim, on ipak posjeduje sustav osi 'cardo - decumanus' (Sl. 4). Ipak, u slučaju Zagreba - taj sustav potisnut je duboko u simbolički smisao rasporeda nekih njegovih spomenika koji nad Zagrebom, kao tapiserijom s početka ove priče, ocrtava veliki i pravilno orijentirani križ.

Četiri spomenika u Zagrebu, čije su pozicije prema brojevima prikazane na slici ispod: 1. Kip Blažene Djevice Marije ispred katedrale na sjeveru - 2. spomenik 900 godina Zagrebačke biskupije 'piramida' na jugu - 3. Meštrovićev Zdenac života na zapadu - 4. Dom likovnih umjetnika 'Džamija' na istoku, osim što predstavljaju četiri točke koje povezane na planu grada ocrtavaju križ, oni čine 'sustav spomenika', jer ti spomenici između sebe komuniciraju svojim dubljim simboličkim značenjima.

Sl. 4, osi 'cardo' i 'decumanus' nad Zagrebom

Kao prvi primjer pogledajmo komunikaciju koja se odvija po osi 'cardo'. Na sjeveru te osi nalazi se kip Blažene Djevice Marije, dok je nasuprot njoj, na jugu, smješten spomenik 900 godina biskupije - 'piramida'. Kako svaki od tih spomenika nosi u sebi simboliku ženskog, tj. muškog metafiičkog načela, tako komunikacija između njih poprima rodni, spolni ili seksualni karakter (Sl. 5). Međutim, za razliku od osi 'cardo' - os 'decumanus' krije u sebi simboliku 'svete orijentacije' koja je oduvijek ljude povezivala sa ravnotežom i ritmovima koji se odvijaju na nebu.

Sl. 5, Blažena Djevica Marija i 'Piramida'-Suprotstavljena metafizička načela

Mistična vrata

Ipak, kako bi u potpunosti razumjeli komunikaciju koja se odvija po osi 'decumanus', koja na sebi nosi Meštrovićeve spomenike Zdenac života i tzv. 'Džamiju', treba proniknuti dublje u satelitsku snimku grada, a posebno na onaj dio iznad Trga maršala Tita. Tamo, kako je to sretno primijetio moj prijatelj Dominik Bertha - u širem hortikulturnom ambijentu trga, Meštrovićev Zdenac života uklopio se kao ključni ili 'zaglavni kamen' u svodu 'mističnih vrata' (Sl. 6).

Sl. 6, Mistična vrata by Dominik Bertha

Sl. 7, Meštrovićev Zdenac života

Zaista, bez otkrića ovog detalja od strane mog prijatelja teško da bi se mogla zaokružiti suvisla priča o simbolički povezanom urbanom krajoliku Zagreba. Tim više jer u simboličkom smislu vrata predstavljaju mjesto prijelaza između dvaju stanja, ali i dvaju svjetova, koje sam naznačio i u uvodu ovog teksta.

Drugim riječima: tek ako osvijestimo postojanje ovih 'mističnih vata' u sebi - moći ćemo i zakoračiti kroz njih, a tada ćemo se naći u jednom sasvim drugom Zagrebu, koji se kao hram dostojanstvenog mira i tišine čini nevidljivim za užurbane ljude današnjice. Prođemo li kroz njih i uputimo li se od Zdenca života na zapadu prema Džamiji na istoku, duboko u sebi evocirati ćemo i ono što kršćanska misa podrazumijeva pod izrazom 'ad orientem', tj. poduzeti ćemo jedno malo putovanje na istok - prema svjetlosti, što se može smatrati umanjenim modelom putovanja kakvoga je poduzeo npr. i Christian Rosenkreuz.

No kada dođemo napokon do Doma likovnih umjetnika - 'Džamije', kada prođemo put analogan onom od portala crkve do njenog oltara, suočeni s ovim kamenim zdanjem kružnog oblika, možda ćemo shvatiti da, u stvari, stojimo ispred hrama koji je po obliku istovjetan onom koji je u antičkom Rimu bio posvećen božici Vesti.

Sl. 8, 'Džamija' - usporedba sa hramom božice Veste u Rimu

Četiri kule - četiri čuvara svijeta

Navedeni primjeri simboličke povezanosti i komunikacije po osima 'cardo' i 'decumanus' predstavljaju, ipak, samo jednu od više komunikacijskih razina. Već sljedeća razina otkriva se u njihovoj savršenoj orijentaciji, ali i povezanosti sa simbolikom četiri elementa - Zemljom, Vatrom, Vodom i Zrakom.

U tom smislu, magijske tradicije poput Wicce među svojim načelima imaju i strogu povezanost određene strane svijeta sa određenim elementom. Magijski krugovi, koji štite čarobnjaka dok upravlja magijskim procesima, na glavnim stranama svijeta imaju tzv. 'kule - čuvare' koje na sebe preuzimaju aktivnu zaštitu od zlih utjecaja izvan kruga. Tako se kula na sjeveru povezuje sa elementom Zemljom, na jugu sa Vatrom, zapadna kula sa Vodom, a istočna sa Zrakom. Isti taj uzorak, princip ili red pokazuju i dublja simbolička značenja četiri spomenika u Zegrebu i to na slijedeći način:

Sl. 9. Četiri 'Kule čuvara'

1. Kip Blažene Djevice Marije na Kaptolu prikaz je ženskog principa, ženske boginje, Majke Zemlje i plodnosti; postavljen na sjeveru pokazuje jasnu povezanost sa elementom Zemljom.

2. Spomenik 900 godina od osnutka biskupije, izgrađen u obliku pramide u svojoj osnovi predstavlja falus, a postavljen na jugu izraziti je simbol elementa Vatre.

3. Meštrovićev Zdenac života na zapadu već svojim imenom, ali i funkcijom zdenca pokazuje jasnu povezanost sa elementom Voda.

4. Dom likovnih umjetnika 'Džamija' zbog svojeg položaja na istoku, kojega mnoge tradicije povezuju sa izlaskom Sunca i uskrsnućem, povezanost sa elementom Zrak je neupitna. Međutim zbog svojeg oblika istovjetnog hramovima božica, kao i zbog toga što izlazak Sunca nije jedini događaj na istočnom nebu, povezanost ovog zdanja sa elementom Zrak treba ipak uzeti sa zrnom soli. No više riječi o specifičnostima ovog objekta biti će u tekstovima koji slijede.

Napokon, ako u smislu samog početka ovog teksta Zagreb zamislimo kao duboko podjeljeno i zato ranjivo biće, tada 'sustav spomenika' između kojih se odvije komunikacija simboličkim značenjima možemo shvatiti i kao 'kule čuvare' zaštićenog magijskog kruga koji Grad, ali i svakoga tko u sebi osvijesti ovaj krug, može zaštititi od zlih utjecaja izvan njega.

U potrazi za petim elementom

Svaki sustav simbola koji podrazumijeva simbolizam četiri elementa teži ka onom petom, koji će ujediniti prethodna četiri, zaokružiti cjelinu i ostvariti puninu. U magijskim tradicijama naziv za taj peti element je Akasha, a povezuje ga se sa sveobuhvatnim, sa prostorom, sa Duhom. Dok svaki od elemenata predstavlja samo dio cjeline ili prostora, Akasha predstavlja prostor sam.

Ako se križ kao simbol orijentacije postavi isključivo prema stranama svijeta - on biva statičan, lišen pokreta i kao takav ostaje odcijepljen od Univerzuma. Bez misterija koji se simbolički postavlja u centar križa - križ biva lišen života. I dok kršćanstvo u centar križa kao misterij postavlja Isusa i njegovu muku - drevne poganske tradicije - u križ kao simbol orijentacije - smještaju pravac 'nadir - zenit' (Sl. 10), koji križ postavlja u odnos prema ritmovima neba, tj. povezuje ga sa Univerzumom. Napokon, iz ovog se i izvodi pojam 'religija', jer izraz 'religiare' znači ponovno povezivanje ili obnavljanje veze s Bogom.

Sl 10, Os 'nadir - zenit'

Međutim, centar križa kojega smo opisali iznad Zagreba 'pada' u naizgled prazan prostor ispred palače HAZU na Zrinjevcu, gdje se osim pogleda na pročelje palače i ljubak perivoj ne nalazi ništa zanimljivog. Tek ako se po osi 'cardo' pomaknemo kojih stotinjak metara prema jugu, dakle iza leđa palače HAZU (Sl. 11), u pomalo prikrivenom ambijentu Strossmayerovog parka pronaći ćemo još jedno Meštrovićevo djelo, koje zalaganjem Odbora zagrebačkih gospođa za Strossmayerov spomenik, na ovom mjestu ponosno stoji još od od 1926. godine.

Sl. 11, Strossmayerov park

Međutim, ono što je posebno kod ovog umjetničkog djela, što i umjetnička analiza izdvaja kao posebnost, a što na poseban način ima jako puno veze sa sustavom četiri spomenika koji nad Zagrebom tvore križ, je detalj skriven u Strossmayerovom pokretu ruke. Naime, kako to umjetnička analiza kaže: "Skulptura je statična i monumentalna, no njezinu statičnost i zatvorenost volumena narušava pokret ruke i pogled u stranu koji ju čine dinamičnom."

Međutim, odgovor na pitanje - kuda to pokazuje Strossmayerov prst i pogled, svatko od nas može pronaći ako se u trenutku izlaska Sunca na jedan specifičan datum nađemo oči u oči sa ovim spomenikom. Ako se na dane oko zimskog solsticija, dakle na dane oko Božića, za vrijeme izlaska Sunca nađemo licem u lice sa ovim spomenikom - tada ćemo na našim leđima osjetiti toplinu mladog Sunca, koje iz smjera na koji pokazuje Strossmayerov prst upravo izlazi u još jedan hod kroz godinu, u još jedan ciklus vremena koje je vječno.

Stoga, ako pokret Strossmayerove ruke (koji narušava statičnost ove skulpture) usporedimo sa pravcem 'nadir - zenit' (koji narušava statičnost križa fiksiranog u prostoru), tada ovo Meštrovićevo djelo možemo usporediti sa Duhom ili Akashom - Petim elementom, koji križ nad Zagrebom, osim sa stranama svijeta, povezuje i sa kretanjem Sunca, a preko njega sa harmonijom koji vlada Univerzumom.

Sl. 12, Kuda pokazuje Strossmayerov prst?

Upravo u toj činjenici dolazi do izražaja i stvarna vrijednost i učinkovitost cijelog 'sustava četiri spomenika' koji nad Zagrebom tvore simbol križa. Naime, dok je prosječan zagrepčanin kroz kolektivnu podsvijest i simboličko djelovanje ovog sustava spomenika povezan sa čitavim Univerzumom, ljudi koji u sebi osvijeste princip djelovanja ovog sustava u stanju su ostvariti dodatni benefit.

Naime, doći i sjesti na klupu u Strossmayerovom parku, pri čemu se u trenucima kontemplacije sebe postavlja u odnos sa simboličkim središtem križa kojeg nad Zagrebom ocrtava 'sustav četiri spomenika', a koji je preko spomenika J. J. Strossmayera povezan sa harmonijom Univerzuma, proces je koji nas može u jednom trenutku 'preobraziti' u nebeskog nautičara, koji s ovog malog trga kao s komandnog mosta svemirskog broda, sudjeluje u skladnom gibanju čitavog svemira. U tom smislu, Zagreb sa opisanim sustavom spomenika zaista možemo usporediti s hramom koji je ljudima, bez obzira na religiju, oduvijek bivao most prema njihovom Stvoritelju.

Sveta geometrija

Pokušavajući prodrijeti što dublje u prikriveni smisao potisnut u rasporedu Zagrebačkih ulica i spomenika, zadubljen nad planom grada, često mi se učini da promatram, u stvari, poznato mi lice, čiji raspored bora krije emociju nekako neobjašnjivo povezanu i sa mojim bićem. Kako taj osjećaj uvijek iznova postane motiv za još jednu šetnju gradom, tako se uvijek iznova pojavljuju nove pojedinosti koje 'mustru' na tapiseriji s početka ove priče čine sve bogatijom i zanimljivijom.

Na primjer: uzmemo li u šestar duljinu između spomenika J. J. Srossmayera i Zdenca života (668 metara), te šestarom zaokružimo po planu grada - u liniju upisanog kruga, dovoljno precizno da bude simbolički važno, uklopit će se i lokacije kipa Blažene Djevice Marije, ali i Doma likovnih umjetnika 'Džamije'.

Sl. 13, Sveta geometrija

Još ako tome pridodamo kako se u odnosu duljina od kipa Blažene Djevice Marije do spomenika J. J. Strossmayera, i duljine od kipa Blažene Djevice Marije do spomenika 900 godina biskupije (piramide) otkriva omjer 'Zlatnog reza', doći ćemo i do zaključka da se u rasporedu spomenika, osim svega do sada navedenog, skrivaju i elementi 'svete geometrije'.

Sad, ako na sve ovo ipak gledamo kao na poruku koja je, na neki način, iz kolektivne memorije Zagrepčana prenijeta na širi plan - 'tapiseriju', tada se u znaku kojega ću sada prezentirati otkriva i parabola koja nas povezuje i sa mitologijom vezanom uz Zagreb.

Sl. 14, 'Ankh' ili 'Izidin čvor' nad Zagrebom

Naime, kako je znak koji nastaje kao rezultat upisanog polukruga nad gornjim dijelom križa, u osnovi, istovjetan staroegipadskom križu poznatijem pod imenom 'Ankh' ili 'Izidin čvor' (Sl. 14), tako mi se kao sasvim logično nameće pitanje: postoji li kakva dublja povezanost Izide i njenog kulta, kao esencije mnogih misterijskih kultova u Europi 11. stoljeća, sa misterijem postanka Zagreba, tj. krivovjerjem koje je spomenuto i u Felicijanovoj ispravi? U tom smislu nameće se i pitanje: jeli lik lijepe Mande iz legende o postanku Zagreba (legenda o Manduševcu), osim pučke predaje, možda ipak stvarna uspomena koja je nekako povezana i sa uspomenom na zlu Crnu kraljicu, čije blago ispod Medvedgrada još uvijek čeka da bude otkiveno? Jesu li ta dva lika možda ipak jedan te isti lik koji kao pefiguracija i jeka iz davne prošlosti otkriva duboku povezanost sa zaštitnicom Zagreba - Gospom - za koju su građani ovog grada oduvijek bili tako snažno emotivno vezani?

Međutim, odgovore na sva ova i još mnogo drugih pitanja pročitajte u slijedećem članku znakovitog naslova "Et in Zagabria ego" u kojemu ćemo saznati nešto više o tajanstvenoj rijeci Alpheus - ponornici koja Zagreb od samih njegovih početaka povezuje sa mitskom Arkadijom i mistikom povezanom s njome.

* * *

Bez obzira dali netko u svemu ovdje opisanom vidi smisao i logiku, hrpu gluposti ili čak psihozu u smislu maničnog inzistiranja na nečemu što ne postoji; svi ovdje opisani spomenici, njihov raspored, pozicije i duljine su stvarne te se vrlo se lako mogu provjeriti na internetskom servisu Google Earth. Isto tako, kut izlaska Sunca na Božić u odnosu na kip J. J. Strossmayera može se u svega nekoliko 'klikova' provjeriti na internetskim stranicama Geodetskog fakulteta (OVDJE), dok je za tumačenje prikrivenih simboličkih značenja pojedinih spomenika dovoljan bilo koji rječnik simbola i zrno intuicije.